Autizam i molekularni aspekt terapijskog djelovanja hiperbarične oksigen terapije (HBOT)
Hiperbarična oksigen terapija (HBOT) je terapija sa 100% medicinskim kisikom u hiperbaričnoj komori, sa ili bez maske za lice preko koje se udiše kisik, u zavisnosti od vrste hiperbarične komore u kliničkoj primjeni. Gledajući sa fiziološkog aspekta, hiperbarična oksigen terapija omogućava povećanu opskrbu tkiva kisikom, koje je oštećeno uslijed njegovog nedostatka i pokazuje pozitivno dejstvo na funkciju mitohondrija, bijele materije mozga, ali i inhibitorno dejstvo na neuroinflamatorne procese koji mogu dovesti do neurodegenerativnih promjena povezanih i sa autizmom1. Hiperbarična oksigen terapija je u nekim slučajevima kao izbor terapije koji direktno djeluje na uzrok bolesti, a u drugima može biti dio kombinovane terapije kao dopuna liječenju.
Vrste hiperbarične komore
Pritisak u hiperbaričnoj komori je znatno viši od normalnog pritiska i u zavisnosti od toga, kao i broja osoba koje mogu boraviti u hiperbaričnoj komori, izvršena je podjela na jednomjesne i višemjesne hiperbarične komore i podjela na „hard“ i „soft/mild“ hiperbarične komore. Jednomjesne i „soft/mild“ komore omogućavaju tretiranje samo jednog pacijenta i vazdušni pritisak može ići samo do 3 bara, dok višemjesne komore su adekvatnije za medicinsku primjenu, jer osim što omogućavaju istovremeno tretiranje više pacijenata, takođe je moguće da medicinska pratnja bude u samoj hiperbaričnoj komori, a vazdušni pritisak može ići i do 6 bara, što omogućava bolji HBOT tretman. Uz upotrebu višemjesne „hard“ komore omogućava se da krv pacijenta primi veće količine kisika jer je terapija sa 100% kisikom, koje se zadržavaju i nakon same terapije. „Soft“ ili drugi engleski termin „mild“ hiperbarična komora je namijenjena za kućnu primjenu, jer maksimalna koncentracija kisika koju ona može postići je 21%.
Hiperbarična oksigen terapija (HBOT) i autizam
Kada je u pitanju primjena HBOT kod liječenja poremećaja autističnog spektra, najnovije studije objavljene u zadnjih pet godina, daju nadu da upravo HBOT može biti od značajne koristi u liječenju autizma2. Jedna od novijih studija pokazuje da kod djece sa autizmom je prisutna cerebralna hipoperfuzija, odnosno smanjen protok krvi koji se povezuje kao uzrok za autistični spektar ponašanja.
U studiji iz 2020 godine, u kojoj su bila uključena 35 dječaka i 4 djevojčice, nakon 40 HBOT, 1.5 ATA (apsolutna atmosfera), došlo je do značajnog poboljšanja, i to kod mlađe djece na polju socijalizacije/društvenosti, senzorne i kognitivne svijesti, osjetljivosti na zvuk te općeg zdravlja. Kod starije djece došlo je do smanjenog opsesivnog govora, poboljšanja u ponašanju i prilagođavanju promjenama i poboljšanja sveukupnog zdravlja3.
Nedavno objavljena studija je takođe pokazala da HBOT u kombinaciji sa drugim terapijama poput Tomatis zvučne terapije, može poboljšati stanje kod djece sa autizmom4. Veliki je broj studija u zadnjih pet godina koje su pokazale pozitivan efekat terapijskog djelovanja HBOT tretmana kod osoba sa poremećajem autističnog spektra.
Međutim, postoje i mišljenja pojedinih studija da hiperbarična oksigen terapija (HBOT) nije relevantna u liječenju autizma5. Kod nekih studija su nedostajale kontrolne grupe, i korišteni su različiti parametri u formiranju HBOT terapije u broju tretmana, zasićenosti kisikom, kao i visini pritiska. Sve ovo ukazuje da se osobama autističnog spektra mora pristupiti individualno, i u duhu personalizirane medicine optimirati neophodne parametre za svako dijete ili odraslu osobu zasebno.
U jednom prikazu slučaja kod sedmogodišnjeg dječaka sa poremećajem autističnog spektra je urađen detaljan monitoring inflamatornih i anti-inflamatornih citokina uz HBOT terapiju, gdje se pokazalo da nakon 50-70 sati HBOT terapije dolazi do smanjenja inflamatornih citokina na normalnu razinu, i povećanja nivoa anti-inflamatornih citokina6.
Hiperbarična oksigen terapija (HBOT) i kontraindikacije
Jedna od najvećih zabrinutosti, kao moguće kontraindikacije kod HBOT terapije, je povećanje oksidativnog stresa i posljedična produkcija slobodnih radikala koji mogu imati štetno dejstvo na ljudski organizam. Međutim, najnovije studije su pokazale da se nivo oksidativnog stresa koji se može povećati uslijed terapije medicinskim kisikom, vraća na normalnu razinu, i to za samo 24 sata nakon HBOT terapije7,8.
U prošlosti su takođe objavljene studije koje opet sugerišu da hiperbarična oksigen terapija (HBOT) povećava koncentraciju antioksidanata i znatno redukuje proizvodnju slobodnih radikala9,10. Sa pomenutim u vezi mnogi ljekari preporučuju HBOT terapiju djeci sa autizmom u kombinaciji sa terapijom suplementima protiv oksidativnog stresa, kao što su: Vitamin C, Vitamin E, koenzim CoQ10, glutation i selen. HBOT povećava proizvodnju nekoliko antioksidanata, kao što su superoksid dismutaza, glutation peroksidaza, katalaza i paraoksonaza, kako su pokazale mnogobrojne studije 11-15.
Takođe, klinička studija iz 2020 godine koja je uključivala 180 djece sa autizmom, uzrasta 5-8 godina, je pokazala pozitivan efekat HBOT, i to nakon samo 40 tretmana. Pokazalo se da su rezultati same HBOT terapije uspješniji od terapije Risperidonom, koji je od strane FDA (Agencija za hranu i lijekove Sjedinjenih Američkih Država) odobren za liječenje simptoma razdražljivosti kod autistične djece16.
Po svim dosadašnjim studijama se hiperbarična oksigen terapija (HBOT) smatra kao terapija za autizam bez ili sa minimalnim nuspojavama, odnosno neželjenim efektima. Jedni od rijetkih slučajeva nuspojava koje su bile prisutne i to kod jednog djeteta iz grupu autistične djece uključenih u studije, bile su umor, vrtoglavica, osip po koži, bol u ušima, insomnia, povećana anksioznost i hiperaktivnost. Svako od djece su kod prvih simptoma bila isključena iz studija i simptomi su se povlačili nakon HBOT17,8. Mnogi roditelji su zabrinuti zbog problema kandidijaze koja je često prisutna kod autistične djece, ali su studije pokazale da HBOT čak inhibira rast Candida albicans19,20. Prije HBOT tretmana je neophodan detaljan medicinski pregled, medicinska pratnja uz pacijenta kao i provjeren terapijski program kada je u pitanju visina vazdušnog pritiska, zasićenost kisikom i vrlo bitno dužina i broj tretmana, a što višemjesna „hard“ hiperbarična komora omogućava, a sve sa ciljem prevencije i najmanje mogućnosti za neki neželjeni efekat. Po svim studijama zadnjih 15 godina. Hiperbarična oksigen terapija (HBOT) je sigurna terapija sa potencijalnim terapeutskim djelovanjem na autizam1-20.
Broj HBOT terapija
Jedna prospektivna studija pratila je učinke HBOT-a pri 1,3 atm/24% kisika za 40 tretmana u 16 djece s autizmom liječenih u prosjeku 56 dana. Prosječna učestalost tretmana bila je 4,78 sesija sedmično21. U jednom prikazu slučaja kod sedmogodišnjeg dječaka sa poremećajem autističnog spektra pokazalo se da nakon 50-70 sati HBOT terapije dolazi do smanjenja inflamatornih citokina na normalnu razinu, i povećanja nivoa anti-inflamatornih citokina6. Pristup ovoj terapiji kod djece sa autizmom je svakako individualan, ali se već nakon 30 HBOT tretmana može vidjeti učinkovitost terapije.
Hiperbarična oksigen terapija (HBOT) u našem regionu
Reference:
- van Tilborg, E., Achterberg, E. M., van Kammen, C. M., van der Toorn, A., Groenendaal, F., Dijkhuizen, R. M., … & Nijboer, C. H. (2018). Combined fetal inflammation and postnatal hypoxia causes myelin deficits and autism‐like behavior in a rat model of diffuse white matter injury. Glia, 66(1), 78-93.
- Fischer, I., & Barak, B. (2020). Molecular and therapeutic aspects of hyperbaric oxygen therapy in neurological conditions. Biomolecules, 10(9), 1247.
- Kostiukow, A. N. N. A., & Samborski, W. (2020). The effectiveness of hyperbaric oxygen therapy (HBOT) in children with autism spectrum disorders. Polski Merkuriusz Lekarski: Organ Polskiego Towarzystwa Lekarskiego, 48(283), 15-18.
- El-Tellawy, M. M., Ahmad, A. R., Saad, K., Alruwaili, T. A., AbdelMoneim, I. M., Shaaban, I., … & Khalaf, S. M. (2022). Effect of hyperbaric oxygen therapy and Tomatis sound therapy in children with autism spectrum disorder. Progress in Neuro-Psychopharmacology and Biological Psychiatry, 113, 110457.
- Podgórska-Bednarz, J., & Perenc, L. (2021). Hyperbaric Oxygen Therapy for Children and Youth with Autism Spectrum Disorder: A Review. Brain Sciences, 11(7), 916.
- Hooper, M. R. (2020) Autism & Hyperbaric Oxygen Therapy.
- Narkowicz, C.K.; Vial, J.H.; McCartney, P.W. (1993) Hyperbaric Oxygen Therapy Increases Free Radical Levels in the Blood of Humans. Free. Radic. Res. Commun. 19, 71–80.
- ¸Sim¸sek, K.; Ozler, M.; Yildirim, A.O.; Sadir, S.; Demirbas, S.; Oztosun, M.; Korkmaz, A.; Ay, H.; Oter, S.(2012); Yildiz, S. Evaluation of the Oxidative Effect of Long-Term Repetitive Hyperbaric Oxygen Exposures on Different Brain Regions of Rats. Sci. World J. 2012, 1–7.
- Matchett, G.A.; Martin, R.D.; Zhang, J.H.(2009). Hyperbaric oxygen therapy and cerebral ischemia: Neuroprotective mechanisms. Neurol. Res. 31, 114–121.
- Wada, K.; Miyazawa, T.; Nomura, N.; Tsuzuki, N.; Nawashiro, H.; Shima, K. (2001). Preferential Conditions for and Possible Mechanisms of Induction of Ischemic Tolerance by Repeated Hyperbaric Oxygenation in Gerbil Hippocampus. Neurosurgery, 49, 160–167.
- Özden, T. A., Uzun, H., Bohloli, M., Toklu, A. S., Paksoy, M., Simsek, G., … & Ipek, T. (2004). The effects of hyperbaric oxygen treatment on oxidant and antioxidants levels during liver regeneration in rats. The Tohoku journal of experimental medicine, 203(4), 253-265.
- Gregorevic, P., Lynch, G. S., & Williams, D. A. (2001). Hyperbaric oxygen modulates antioxidant enzyme activity in rat skeletal muscles. European journal of applied physiology, 86(1), 24-27.
- Gulec, B., Yasar, M., Yildiz, S., Oter, S., Akay, C., Deveci, S., & Sen, D. (2004). Effect of hyperbaric oxygen on experimental acute distal colitis. Physiological research, 53(5), 493-500.
- Nie, H., Xiong, L., Lao, N., Chen, S., Xu, N., & Zhu, Z. (2006). Hyperbaric oxygen preconditioning induces tolerance against spinal cord ischemia by upregulation of antioxidant enzymes in rabbits. Journal of Cerebral Blood Flow & Metabolism, 26(5), 666-674.
- Rothfuss, A., Radermacher, P., & Speit, G. (2001). Involvement of heme oxygenase-1 (HO-1) in the adaptive protection of human lymphocytes after hyperbaric oxygen (HBO) treatment. Carcinogenesis, 22(12), 1979-1985.
- S Mohamed, A., M Ahmad, H., A Abdelrahman, A., F Ali, U., & A Khaled, K. Therapeutic Impacts of Hyperbaric Oxygen Therapy and Risperidone on Children With Autism: A Clinical Trial. Basic and Clinical Neuroscience, 0-0.
- Rossignol, D. A., Bradstreet, J. J., Van Dyke, K., Schneider, C., Freedenfeld, S. H., O’Hara, N., … & Frye, R. E. (2012). Hyperbaric oxygen treatment in autism spectrum disorders. Medical gas research, 2(1), 1-13.
- Mayo Clinic. (2016). Risks. Retrieved October 24, 2016 from mayoclinic.org/tests-procedures/hyperbaric-oxygen-therapy/basics/risks/prc-20019167.
- Widiyanti, P. (2013). The Role of Hyperbaric Therapy in The Growth of Candida Albicans. Indonesian Journal of Tropical and Infectious Disease, 4(4), 23-25.
- Tourville, C., Rigden, G., & Bailey-Hartse, S. (2018). Antifungal Susceptibility of Candida albicans Biofilms under Hyperbaric Conditions.
- Jepson B, Granpeesheh D, Tarbox J, Olive ML, Stott C, Braud S, Yoo JH, Wakefield A, Allen MS. Controlled Evaluation of the Effects of Hyperbaric Oxygen Therapy on the Behavior of 16 Children with Autism Spectrum Disorders. J Autism Dev Disord. 2011;41(5):575–588. doi: 10.1007/s10803-010-1075-y